Težište istraživanja institucijskog kompetitivnog projekta Hrvatskog instituta za povijest Hrvatska i Europa: institucije i pojedinci u razvoju modernog društva i države kronološki se proteže od druge polovice 18. stoljeća do Prvoga ili u nekim aspektima i do Drugog svjetskog rata, dok je prostorno fokusiran na hrvatske zemlje, kako u Translajtaniji (Civilna Hrvatska i Slavonija, te Vojna krajina), tako i u Cislajtaniji (Istra i Dalmacija). Istraživanje je usredotočeno na različite aspekte hrvatskih nacionalno-integracijskih procesa, te na modernizaciju hrvatskog gospodarstva i društva općenito. Pored praćenja društvene dinamike unutar pojedinih hrvatskih zemalja, istraživači će dobivene rezultate komparirati sa stanjem u drugim zemljama unutar Monarhije i diljem Europe.
Polazeći od postojeće literature, te spoznajnih lakuna ili činjenicama nedovoljno potkrijepljenih interpretacija, ovaj projektni tim će na temelju arhivskih istraživanja prikazati modernizaciju nekih institucija važnih za razvoj hrvatskog društva, te za njegovu nacionalnu i državnu integraciju, kao i na do sada umanjivanu ili zanemarivanu ulogu pojedinaca iz reda intelektualaca i činovnika. Pokušati će se pružiti odgovor na pitanje kakva je bila struktura Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade, tko su bili njezini dužnosnici i službenici od osnutka iste 1869., a napose tijekom banovanja Dragutina Khuen-Héderváryja (1883.-1903.). Nadalje, pored modernističkih tendencija, proučavati će i antimodernističke tendencije u hrvatskom društvu, integraciju teritorija bivše Vojne krajine u civilnu Hrvatsku, neke divergentne tendencije u Dubrovniku (slovinstvo, Srbi katolici) u odnosu na hrvatski nacionalno-integracijski proces, kao i zadrugarstvo te modernizacija u poduzetništvu.